Zgroženi smo monstruoznim činom u Pagu
Na početku 145. sjednice Vlade premijer Plenković osvrnuo se na ocjenu Komisije o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernih neravnoteža, a komentirao je i monstruozan čin u Pagu, gdje je stradalo četvero malodobne djece
Glede pokušaja ubojstva četvero malodobne djece u Pagu predsjednik Vlade Plenković kazao je da su izvidi u tijeku, a resorni ministri u kontaktu sa svim nadležnim službama, dok je djeci pružena hitna medicinska skrb u zadarskoj bolnici.
„Očekujemo daljnje vijesti o svemu ovome, doslovno potreseni ovakvim činom koji se dogodio jutros na Pagu“, rekao je Plenković.
Potom se osvrnuo na jučerašnju ocjenu Europske komisije o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža koju je ocijenio važnom za hrvatsko gospodarstvo i pozitivnim signalom ohrabrenja Vladinim reformama.
„To je izuzetan uspjeh“, naglasio je Plenković i dodao kako on predstavlja potvrdu provođenja trokuta uspješnosti na kojem Vlada inzistira, a to je fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja.
Govoreći o fiskalnoj konsolidaciji, kazao je da Vlada nastoji trošiti samo koliko prihodi, a ako može i uštedjeti, što je učinjeno s proračunskim viškom u 2017. godini. Dodao je da je u protekla dva mjeseca Vlada bila u situaciji u kojoj je morala platiti državna jamstva iz ranijih mandata vlada za brodogradnju, osim lanjskog koji je omogućio život i plaće svim zaposlenicima Uljanika i 3. maja.
Pozitivan signal za povjerenje ulagačima
Kazao je da je odgovoran način na koji Vlada vodi financije Europska komisija prepoznala dva puta u manje od dvije godine, što smatra izrazito važnom i dobrom porukom.
Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža pokazuje da Hrvatska ima stabilno gospodarstvo, što šalje dodatni signal za povjerenje ulagačima, koji su posebno bitni za daljnji rast. Također, izuzetno je važan i rast proizvodnje, a sukladno tome i rast izvoza, rekao je premijer Plenković.
Pojasnio je da se ova procedura redovito prati u Europskom semestru. Hrvatska je prošle godine bila u skupini zemalja koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže s Ciprom i Italijom, a danas je u skupini zemalja s makroekonomskim neravnotežama sa zemljama poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Bugarske, Španjolske, Irske, Portugala, Rumunjske i Švedske.
„Dakle, nalazimo se u skupini zemalja koje imaju neravnoteže, ali rade na tome da adresiraju probleme. Mi sada pokazujemo da smo se u stanju suočavati s brojnim izazovima“, rekao je Plenković.
Cilj je investicijski kreditni rejting do kraja mandata
Hrvatska želi da ovo ohrabrenje bude dalje prepoznato od strane agencija za kreditni rejting, a cilj je u ovome mandatu doći do investicijskog kreditnog rejtinga, što bi Hrvatsku dovelo do povoljnijeg položaja na financijskim tržištima, a onda i do smanjivanja kamata za gospodarstvo i za građane. Sve tri vodeće agencije svojim su odlukama više puta pokazale da Hrvatska ide u dobrom smjeru.
„Ovakva ocjena, a to je jučer rekao i povjerenik Dombrovskis, pomaže našim nastojanjima da se kvalitetno pripremamo za uvođenje eura“, istaknuo je premijer Plenković i najavio da će se nakon sjednice Vlade održati druga sjednica Vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.
„Imamo jasan smjer, jasne korake ispred sebe i želimo pokazati koliko vodimo računa o rastu hrvatskoga gospodarstva i financijskoj stabilnosti“, poručio je.
Ključan rast industrijske proizvodnje i izvoza
Državni zavod za statistiku objavio je jučer preliminarne procjene o rastu BDP-a od 2,3 posto za četvrto tromjesečje prošle godine, a za prošlu godinu od 2,6 posto. S obzirom da je Vlada taj rast procijenila na 2,7 posto, što je vrlo mala razlika, premijer Plenković kazao je da to pokazuje da Vlada realno planira i realno gleda na strukturu i kretanja u hrvatskome gospodarstvu.
Ključnim smatra raditi više na industrijskoj proizvodnji i uravnoteženju omjera uvoza i izvoza.
Dobrim je istaknuo efekte Vladinih mjera, osobito poreznoga rasterećenja što je dovelo do rasta osobne potrošnje.
Naglasio je da ove podatke treba gledati i kontekstualno, jer je došlo i do usporavanja velikih gospodarstava Europske unije.
„Puno je zadaća pred nama. Ono što nam je najbitnije je da rastemo na zdravim temeljima, sa smanjivanjem javnoga duga, smanjivanjem deficita i vrlo jasnim smjerom u svim aspektima naše ekonomske politike“, rekao je.
Od ostalih tema izdvojio je sudjelovanje na summitu Europske unije i zemalja Arapske lige, koji je prvi puta održan na premijerskoj razini u Egiptu početkom ovog tjedna.
„S obzirom na probleme na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, prije svega sigurnosne probleme i probleme ilegalnih migracija, važno je da se gradi partnerstvo s onim zemljama gdje je ili tranzit ili ishodište migracijskih kretanja. Jedino u suradnji možemo kontrolirati te procese i sprječavati nezakonite migracije“, kazao je premijer i još je jednom zahvalio hrvatskoj policiji koja ne samo da štiti naše granice, nego daje svoj doprinos sigurnosti i na granicama nekih drugih zemalja.
Jučer je održan redoviti polugodišnji susret s veleposlanicima članica Europske unije, a predsjednik Vlade tom je prigodom s veleposlanicima razgovarao o svim temama važnim za europsku politiku Hrvatske i poglede Hrvatske na ključne procese u svom susjedstvu.
Hrvatskom saboru upućen Konačni prijedlog zakona o željeznici
Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 26 točaka dnevnog reda.
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o željeznici, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je istaknuo da se ovim zakonom provodi potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije.
Izvijestio je da se uređuju pravila koja se odnose na upravljanje željezničkom infrastrukturom, usluge željezničkog prijevoza, neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, nediskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama te pravni status željezničke infrastrukture.
"Uređuje se i pitanje naknada za financiranje željezničke infrastrukture po naplaćenoj trošarini za energente zbog potreba fiskalne konsolidacije. Neke su od značajki liberalizacija pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika, uvođenje javnog nadmetanja za dodjele ugovora o javnim uslugama u željezničkom prometu i povjeravanje poslova inspekcijskog nadzora HAKOM-u", kazao je.
Pojasnio je da se ovim zakonom određuju ovlasti i obveze inspektora, propisuju prekršaji, kao i odgovarajuće novčane kazne.
Predviđa se, napomenuo je, da Vlada s ciljem dugoročnog planiranja donosi strategiju razvoja željezničkog sustava, te nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza.
Zajednička pravila o financijskoj transparentnosti luka
Usvojen je prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka. Ministar Butković je naglasio da se predloženim zakonom stvaraju pretpostavke za učinkovitu provedbu Uredbe kojom se na razini Europske unije želi uspostaviti jedinstveni zakonodavni okvir u području financiranja i naplaćivanja lučkih usluga na transparentan, pošten i nediskriminirajući način.
"Utvrđuje se nadležno tijelo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, postupak za rješavanje pritužbi, žalbi i formalnih pritužbi sukladno odredbama Uredbe, izvještavanje Europske komisije te način provedbe savjetovanja s korisnicima luka i drugim dionicima, kao i način objave odluka upravljačkih tijela luka", kazao je, dodavši da se ujedno propisuju i prekršajne odredbe.
Uredba se primjenjuje na pružanje lučkih usluga, bilo u području luke ili na vodnom putu za pristup luci: opskrbu gorivom, rukovanje teretom, vezivanje, putničke usluge, sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta, peljarenje i tegljenje.
Kako je izvijestio ministar Butković, Uredba se primjenjuje se na sve morske luke transeuropske prometne mreže. "U Hrvatskoj su to Rijeka, Pula, Šibenik, Zadar, Split, Dubrovnik i Ploče", dodao je.
Jačanje konkurentnosti gospodarstva
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić objedinjeno je predstavio izmjene 12 zakona vezanih za uvođenje Državnog inspektorata. Riječ je o prijedlozima zakona - o izmjenama Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, izmjeni Zakona o duhanu, izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja, izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, izmjenama Zakona o lovstvu te izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja.
"Donošenje se predlaže radi provedbe Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu kojim su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja", kazao je Tolušić, napomenuvši da je objedinjavanje inspekcija temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova.
Osigurati djelotvoran način integracije i reintegracije žrtava trgovanja ljudima
Obrazlažući Protokol o integraciji/reintegraciji žrtava trgovanja ljudima, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić podsjetila je da je važeći Protokol na snazi od 1. siječnja 2012. godine.
Pojasnila je da, s obzirom na protek vremena i potrebu za usklađivanjem s važećim zakonodavstvom, te potrebu za širim djelovanjem stručnjaka u postupku integracije/reintegracije žrtava trgovanja ljudima, pristupilo se izradi novog dokumenta.
Prijedlog protokola temelji se na obvezama koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz potpisivanja međunarodnih i europskih dokumenata na ovom području, te mjere 2. iz Nacionalnog programa za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. godine.
"Svrha donošenja je osigurati djelotvoran način integracije/reintegracije žrtava trgovanja ljudima u društvo te odrediti obveze i način postupanja nadležnih tijela i organizacija, nositelje aktivnosti prilikom procesa integracije odnosno reintegracije žrtava, kao i prava žrtava", kazala je potpredsjednica Vlade.
Osnovano Međuresorno povjerenstvo za zaštitu djece bez pratnje
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić izvijestila je da se osniva, sukladno Protokolu o postupanju prema djeci bez pratnje, Međuresorno povjerenstvo s ciljem učinkovite suradnje nadležnih tijela, a čine ga predstavnici ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, unutarnje poslove, za obrazovanje, za zdravstvo, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom prava djece odnosno prava izbjeglica te po potrebi i predstavnici udruga civilnog društva koje se bave zaštitom prava djece.
Nastavlja se s Programom preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja
Prihvaćen je Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2019. godinu.
Ministar Tomo Medved naglasio je da je Ministarstvo hrvatskih branitelja pokrenulo Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kao jednu od značajnijih aktivnosti u cilju zaštite i očuvanja zdravlja hrvatskih branitelja, a usmjeren je na prevenciju i rano otkrivanje onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
Podsjetio je na to da je Program usvojila Vlada Republike Hrvatske, a za nositelje su određeni Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo zdravstva. Za usluge obavljanja preventivnih sistematskih pregleda, dodao je ministar, određene su opće i županijske, klinički bolnički centri te Hrvatski zavod za javno zdravstvo u dijelu stvaranja baze podataka o zdravstvenom stanju osoba koje su pristupile pregledu i analize dobivenih podataka.
"U listopadu 2016. godine započeli smo s provođenjem pilot projekta, a u 2017. godini se nastavilo s provedbom na području cijele Hrvatske", rekao je ministar Medved.
Naveo je da su prioritet, sukladno Programu, imali hrvatski branitelji s više od 1500 dana sudjelovanja u borbenom sektoru, dok su prioritet u 2018. imali hrvatski branitelji s više od 300 dana sudjelovanja u borbenom sektoru te hrvatski branitelji u teškoj novčano-materijalnoj situaciji.
"Od početka provedbe projekta, zaključno s prosincem 2018., na poziv Ministarstva hrvatskih branitelja, pregledano su 39.972 hrvatska branitelja", ustvrdio je ministar Medved.
U Programu preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2019. godinu predloženo je da se pregledi organiziraju za hrvatske branitelje koji su u borbenom sektoru sudjelovali više od 200 dana, dragovoljce te hrvatske branitelje u teškoj novčano-materijalnoj i zdravstvenoj situaciji.
Ministar je kazao da su za provedbu Programa osigurana sredstva u državnom proračunu za 2019. godinu u ukupnom iznosu od 21 milijun kuna.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da će se pregledi provesti u 27 općih bolnica odnosno KBC-a.
"Mislim da je ovo pokazatelj koliko se kvalitetnih iskoraka napravilo s novim zakonom i koliko je hrvatskih branitelja sada u situaciji da preveniraju eventualna probleme koji im se u ovoj životnoj dobi mogu dogoditi", ustvrdio je premijer.
Dana je prethodna suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka o utvrđivanju teksta Obavijesti o namjeri davanja koncesije za radove, usluge i gospodarsko korištenje pomorskog dobra na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu u luci Rijeka.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izvijestio je da je Lučka uprava Rijeka izradila Studiju opravdanosti davanja koncesije iz koje proizlazi kako je koncesiju potrebno dodijeliti na rok od 50 godina.
Kazao je da bi se koncesija sastojala od dvije komponente, pojasnivši da se prva odnosi na područja što ih je Lučka uprava Rijeka već u pretežitoj mjeri izgradila, pa će se od koncesionara zahtijevati da o vlastitom trošku ta područja dogradi, opremi odgovarajućom opremom, te gospodarski koristi. Druga komponenta, dodao je, predviđa mogućnost da koncesionar samostalno odluči hoće li pristupiti izgradnji i opremanju druge faze, pri čemu bi izgradnja podrazumijevala izgradnju cjelokupne podgradnje i nadgradnje, kao i opremanje te korištenje, sve o vlastitom trošku koncesionara.
Intenziviranje suradnje Hrvatske i Njemačke
Prihvaćena je i Zajednička izjave o pojačanoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke, s Akcijskim planom, proizašla iz obostrane želje za razvijanjem snažnijeg partnerstva između dviju zemalja.
Potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić podsjetila je na sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i kancelarke Angele Merkel u kolovozu 2018. godine, kada je prvi put formalno predstavljena inicijativa za intenziviranje političke, gospodarske, kulturne i druge suradnje u područjima od zajedničkog interesa.
Sastavni dio Zajedničke izjave je i Akcijski plan kojim se definira jačanje suradnje u području vanjske i europske politike, gospodarstva, obrazovanja, istraživanja, kulture, sporta, održivog razvoja, energetike i okoliša, klime, unutarnjih poslova i pravosuđa, obrane, poljoprivrede, tržišta rada, te socijalne politike i zdravlja.
Potpredsjednica Vlade najavila je radni sastanak s njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom, koji će se održati sljedeći tjedan, u Berlinu, kada će biti potpasana ova izjava s pripadajućim Akcijskim planom.
"To je velik sustavni iskorak u suradnji s Njemačkom", kazao je predsjednik Vlade, zahvalivši svim ministricama i ministrima koji su pridonijeli da se usuglasi tekst Zajedničke izjave i Akcijskog plana.
Sporazum Hrvatske i Srbije o upravljanju, održavanju i rekonstrukciji graničnih cestovnih mostova
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o upravljanju, održavanju i rekonstrukciji graničnih cestovnih mostova.
Ministar Oleg Butković kazao da je riječ o tri cestovna mosta preko rijeke Dunav: most Batina – Bezdan, most Erdut – Bogojevo i most Ilok - Bačka Palanka.
Radi osiguranja stabilnosti graničnih cestovnih mostova i sigurnosti cestovnog prometa kao jedinstvenih građevina, pojasnio je ministar, na istima je potrebno osigurati kvalitetan sustav upravljanja i održavanja uključujući redovne godišnje, izvanredne i glavne preglede mostova.
Podsjetio je da između Hrvatske i Srbije ne postoji sporazum koji uređuje obavljanje poslova vezanih uz upravljanje, održavanje graničnih cestovnih mostova, kao i rekonstrukcije istih, čime se, dodao je, dovodi u pitanje trajnost i sigurnost prekograničnog cestovnog prometa.
"Sporazumom će se definirati pravni okvir unutar kojeg će se donijeti odgovarajući program redovnog održavanja graničnih cestovnih mostova te utvrditi potreba za radovima rekonstrukcije", zaključio je ministar Butković.