Radni susret s veleposlanicima država članica Europske unije
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u redovitom radnom susretu s veleposlanicima država članica Europske unije u Hrvatskoj koji je organiziran povodom predsjedanja Cipra Vijećem Europske unije
Tom prigodom čestitao je Cipru i veleposlaniku Andreasu Ignatiou na uloženim naporima i prioritetima tijekom predsjedanja Vijećem EU-a te istaknuo važnost suradnje država članica u suočavanju sa zajedničkim izazovima.
U razgovoru su razmotrene aktualne političke i gospodarske teme na europskoj i globalnoj razini, uključujući jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, energetsku sigurnost, ublažavanje posljedica krize uzrokovane ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku te stanje na jugoistoku Europe.
Predsjednik Vlade osvrnuo se na uspješan summit i poslovni forum Inicijative triju mora u Dubrovniku, koji su potvrdili stratešku važnost jačanja povezanosti u smjeru sjever-jug te interes europskih i globalnih partnera za daljnji razvoj prometne, energetske i digitalne infrastrukture u regiji. Najavio je i summit skupine MED9, koji će u listopadu ove godine u Splitu okupiti mediteranske članice Europske unije radi daljnjeg jačanja suradnje i koordinacije o ključnim europskim pitanjima, s posebnim naglaskom na izazove i prioritete južnog europskog susjedstva.
U vezi sa situacijom u susjedstvu, premijer Plenković posebno se osvrnuo na prilike u Bosni i Hercegovini ususret općim izborima ove godine, naglasivši važnost poštivanja jednakopravnosti i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu i drugim institucijama BiH.
Govoreći o gospodarskim pokazateljima, Plenković je istaknuo da povoljan makroekonomski i fiskalni položaj Hrvatske potvrđuju stabilan gospodarski rast, investicijski kreditni rejting A razine kod sve tri vodeće svjetske agencije, kao i napredak Hrvatske u procesu pristupanja OECD-u. Naglasio je i kako Vlada nastavlja provoditi mjere usmjerene na zaštitu građana i gospodarstva od inflatornih pritisaka, osobito u području energetike, uz očuvanje fiskalne stabilnosti i konkurentnosti.
Osvrnuo se i na 1,7 milijardi eura vrijedan zajam iz Instrumenta SAFE, istaknuvši kako on omogućuje snažan iskorak u modernizaciji Hrvatske vojske te daljnje jačanje nacionalnih i europskih obrambenih sposobnosti u aktualnim geopolitičkim okolnostima.